• Sv. Mihovila 11, 53244 Lovinac
  • Telefon: 053 684 264; Fax: 053 684 264
  • Pon-pet: 7:00 - 15:00
  • Naši proizvodi

    Lički krumpir

    Lički krumpir je registriran i zaštićen na zajedničkom tržištu EU, gdje je dobio oznaku izvornosti i zemljopisnog podrijetla u rujnu 2015. godine. Okus Ličkog krumpira je specifičan – brašnast, odnosno prhak upravo radi većeg postotka suhe tvari koji je, zbog specifične klime područja Like još izraženiji, te čini Lički krumpir posebnijim u odnosu na krumpire proizvedene u drugim područjima.

    O zaštiti Ličkog krumpira

    U Službenom listu Europske unije, L 253/1 od 30. rujna 2015. objavljena je PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2015/1738 od 21. rujna 2015. o upisu naziva u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla - Lički krumpir (ZOZP). Time je Republika Hrvatska dobila, pored Krčkog pršuta, Ekstra djevičanskog maslinovog ulja Cres, Neretvanske mandarine, Ogulinskog kiselog zelja/ Ogulinskog kiselog kupusa i Baranjskog kulena još jednu oznaku čiji je naziv registriran i zaštićen na zajedničkom EU tržištu.

    Proces zaštite naziva Lički krumpir (ZOZP) započeo je u srpnju 2011. godine kada je Udruga proizvođača Ličkog krumpira podnijela Ministarstvu poljoprivrede zahtjev za registraciju oznake zemljopisnog podrijetla naziva Lički krumpir. Ministarstvo poljoprivrede je u studenom 2011. godine donijelo Rješenje o registraciji oznake zemljopisnog podrijetla čime je naziv Lički krumpir postao zaštićen u Republici Hrvatskoj. U lipnju 2014. godine Ministarstvo poljoprivrede uputilo je Europskoj komisiji zahtjev za registraciju naziva zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla Lički krumpir na razini Europske unije. Nakon procedure na europskoj razini, objavom navedene Provedbene Uredbe Komisije, naziv Lički krumpir upisuje se u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla.

    Zaštita proizvoda Lički krumpir temelji se na njegovoj kvaliteti koja proizlazi iz specifičnosti uzgojnog područja i na njegovom ugledu vezanom uz dugu tradiciju uzgoja. Proizvodnja Ličkog krumpira obuhvaća zemljopisno područje Like. Lika je kontinentalna regija u jugozapadnoj Hrvatskoj, a nalazi se u dvije administrativne regije i to najvećim dijelom u Ličko-senjskoj županiji i manjim dijelom u Zadarskoj županiji. Za proizvodnju Ličkog krumpira koristi se sjemenski krumpir sorata Desire, Bintje ili Viktorija i drugih sorata sličnih karakteristika čiji sadržaj suhe tvari iznosi minimalno 19%. Ima glatku do hrapavu ljusku, pokožica je žute do smeđe ili crvenkaste boje, a boja mesa gomolja je svijetlo bijele do žute boje. Veličina gomolja je minimalno 35 mm, te je duguljasto ovalnog oblika. Okus Ličkog krumpira je specifičan – brašnast odnosno prhak upravo radi većeg postotka suhe tvari koji je, zbog specifične klime područja Like još izraženiji, te čini Lički krumpir posebnijim u odnosu na krumpire proizvedene u drugim područjima. Povoljne prirodne uvjete za uzgoj Ličkog krumpira iskoristili su stanovnici područja Like koji na tom području ima dugu tradiciju uzgoja, a postao je i glavna prehrambena namirnica koja je zamjenjivala kruh. (mps.hr)

    Izgled i svojstva

    Lički krumpir su gomolji koji se koriste za ljudsku prehranu, te je za većinu potrošača najvažniji vanjski izgled i kulinarska svojstva. Gomolji su  promjera od 35 do 90 mm (izračunato kao dužina jedne strane kvadratnog otvora mreže kroz kojeg gomolj prolazi bez uporabe sile), oblik gomolja je duguljasto ovalan, a težina varira od 25 do 200 grama. Izgled gomolja: hrapave ljuske, pokožica je žute do smeđkaste ili crvenkaste boje. Boja mesa (mekote) gomolja: svijetle bijele do žute boje mesa. Tekstura mesa gomolja: fina-sitnozrna. Okus gomolja: brašnast okus tj. prhak ili suh, zbog većeg postotka suhe tvari (visok sadržaj škroba) jer pokazuje sklonost raskuhavanju, odnosno, pri jedenju se osjeti punoća u ustima.

    Zemljopisno područje

    Lički krumpir je prvenstveno određen zemljopisnim područjem proizvodnje jer su tu prisutne ekofiziološke odrednice koje ga čine specifičnim i različitim od krumpira proizvedenog u drugim područjima. To su tlo i klima (npr. vrlo povoljne dnevno-noćne temperature, topao i osunčan dan, te svježije noći).

    Umjerene temperature tijekom dana i dovoljna osvijetljenost omogućavaju intenzivnu fotosintezu čiji rezultat je sinteza šećera (dok u ravničarskom dijelu zemlje visoke dnevne temperature usporavaju i zaustavljaju proces fotosinteze). Svježe noći pogoduju spuštanju šećera u gomolje i povećanju suhe tvari gomolja. Tijekom dana prikupljeni asimilati (šećeri) u procesu fotosinteze u manjoj mjeri se troše na proces disanja čiji intenzitet se smanjuje snižavanjem temperature, te se isti pohranjuju u gomolje u obliku netopljivog škroba. Krumpir u klimatskim uvjetima Like sakupi više suhe tvari, što se i organoleptički može prepoznati. To je razlog zašto sorte uzgojene u Lici uvijek daju više suhe tvari od istih sorata proizvedenih u  drugom kontinentalnom dijelu Hrvatske. Stoga je područje uzgoja Ličkog krumpira upravo zemljopisni prostor Like koji je jasno omeđen planinama - Velebitom na zapadu i jugu, te Plješivicom na istoku. Sjeverna granica je omeđena Malom Kapelom.

    Sjemenski krumpir

    Agrovelebit d.o.o. bavi se sjemenskom proizvodnjom. Za proizvodnju Ličkog krumpira koristi se sjeme koje kao sortnu karakteristiku ima 19-24 % suhe tvari, odnosno visok sadržaj škroba. Za proizvodnju Ličkog krumpira koristi se sjeme udomaćenih sorata Dessire, Bintje ili Viktorija i sorata sličnih karakteristika koje kao sortnu karakteristiku imaju 19-24 % suhe tvari (visok sadržaj škroba).

    Zadnjih 50-ak godina Desiree je dominanatna sorta u proizvodnji Ličkog krumpira. Agrovelebit već nekoliko godina pokušava odabrati još nekoliko novijih sorata koje u Lici daju slične kulinarske karakteristike kao i Desiree, ali imaju neka druga - bolja svojstva. To radi kroz pokuse i detaljnu analizu sorti, ocjenjujući njihovu proizvodnu, skladišnu i kulinarsku vrijednost. Također radi i na pronalasku nekih sorata koje su se zadržale u Lici 70 i više godina, u nekim zabačenijim dijelovima Like. U budućnosti će ih pokušati razmnožiti i ozdraviti kako bi mogle ući i u komercijalnu proizvodnju, pretpostavljajući da imaju kvalitete zbog kojih su se tako dugo zadržale. Agrovelebit se u sjemenskoj proizvodnji bazira na sorte koje se traže na tržištu, ali i koje su interesantne za vlastitu proizvodnju (Desiree, Vineta, Bellarosa, Challenger, Liseta i druge).Trenutno na 26 hektara proizvodnje Ličkog krumpira, 10 hekatara je sjemenska proizvodnja.

    Stočarska proizvodnja

    Agrovelebit d.o.o. bavi se uzgojem crvenih Angus goveda. Angus je mesna pasmina  goveda  koja izvorno porijeklo vuče iz sjeveroistočne Škotske (grofovije  Aberdeen i  Angus). Pod pojmom goveda Angus prepoznaju se dvije pasmine goveda, a to su Crni Angus i Crveni  Angus. Ovu  pasminu odlikuje  genetska  bezrožnost te dominantno crna boja  koju prenosi na svoje  potomstvo  prilikom  uporabnog križanja. Mala  bijela kod Angusa  su  dozvoljena  na zadnjem vimenu i  trbuhu odnosno testisima. Međutim, pored crne u Angus populaciji razvila se i crvena varijanta Angusa što je  recesivno svojstvo.  Crvena boja se ispoljava kada se dva alela nađu u homozigotnom stanju i selekcijom se crvena boja Angusa kod ovog varijeteta nastoji učvrstiti iako se unutar ove populacije može dogoditi i pojava crnih jedinki kao što se i kod stada crnog Angusa mogu pojaviti i crvene jedinke. Angus spada u  poluintenzivne mesne pasmine goveda. Pored genetske  bezrožnosti pasminu karakterizira srednji okvir, ranozrelost, vitalnost i robusnost. Uzgajivačkim radom kod Angusa pozornost se usmjerava na laka teljenja (osobito kod prvotelki) i vitalnu telad sa brzim porastom, dobar majčinski instinkt i mliječnost krave, te visoka težina teladi u trenutku odbića, zadovoljavajući prirast grla u tovu uz dobru izraženost mišićavosti, dobru konverziju hrane, malu glavu i fine (lake kosti) te očuvanje kvalitete mesa s obzirom  na  finoću i finu mramoriranost. Od Angusa se očekuje tip goveda koji je izrazito prikladan za držanje u sustavu krava tele, odnosno vitalna, zdrava životinja s vrlo dobrim fundamentom i dugovječnošću, te plodnošću od koje se nakon druge godine života očekuje teljenje svake godine iz kojeg će proizaći isto tako vitalno, dobro razvijeno i zdravo tele. Pasminske karakteristike i obilježja: ­ genetska bezrožnost, jednobojno crna ili crvena boja, naznaka bjelina dozvoljena samo na vimenu, ­ mala (lagana) glava, srednji okvir, dugačak ne pretjerano dubok i širok trup s dubokim i punim  butovima, ­ lagana građa kostiju, fini, suhi, čvrsti fundament s čvrstim i zatvorenim papcima pogodan za dugi  boravak na pašnjaku, dobra mišićavost, mramoriranost i randman ­ dugovječnost, ranozrelost, dobra plodnost i lakoća teljenja uz vitalnu telad ­ dobar materinski instinkt uz dobru mliječnost koja osigurava duži period sisanja i visoki dnevni  prirast teladi, ­ miran temperament i dobroćudnost.

    Mjere i težine:

    Krave: Težina: 550 do 700 kg Visina križa: 130 do 136 cm Visina do grebena: 125 do 135 cm

    Bikovi: Težina: 950 do 1200 kg Visina križa: 138 do 145 cm Visina do grebena: 135 do 145 cm

    Telad: Porodna težina muška telad: 32 do 35 kg  Porodna težina ženska telad: 30 do 32 kg  Očekivana težina 365 dan: Muške životinje: 380-­430 kg  Ženske životinje: 340-­380kg. (hpa.hr)